5 Stvari koje (možda) niste znali o bananama

Da li ste se ikada zapitali zašto sve banane izgledaju tako slično i uvijek imaju isti okus? Da li ste znali da su one jedna od najvažnijih namirnica u Africi, te da se svake godine u svijetu pojede više od 100 milijardi banana? I da li ste znali da banane danas jedemo zahvaljujući našim precima koji su hiljadama godina selekticno uzgajali ovu divlju biljku koja je skoro pa nejestiva?

Zanimljivosti, Top Liste - svega i svačega | Zabava - Teme | 19.09.2017

Da li ste se ikada zapitali zašto sve banane izgledaju tako slično i uvijek imaju isti okus? Da li ste znali da su one jedna od najvažnijih namirnica u Africi, te da se svake godine u svijetu pojede više od 100 milijardi banana? I da li ste znali da banane danas jedemo zahvaljujući našim precima koji su hiljadama godina selekticno uzgajali ovu divlju biljku koja je skoro pa nejestiva?

 

5. Gotovo sve komercijalne banane su klonovi

Gotovo sve i jedna komercijalna banana (npr. Cavendish sorta, najpopularnija na svijetu) je klon jedne jedine biljke iz Jugoistočne Azije. Genetski, one su sve identične. Sve banane koje se uzgajaju moraju se pažljivo posaditi i to isključivo od korijena postojeće.

Ova genetska homogenost je, naravno, vrlo rizična. Ako parazit ili bolest napadne ovaj klon, uskoro bi svi mogli postati zaraženi, nešto što se prije već događalo i što je imalo katastrofalne posljedice za industriju.

4. Banane su prirodno radioaktivne
 

Banane su prirodni izvor radioaktivnog izotopa. Istina, jedna banana nema dovoljno radioaktivnih elemenata da aktivira senzore, a pogotovo da našteti ljudima, no, ukoliko bi pokušali prokrijumičariti više oguljenih banana, na senzorima koji se koriste na lukama da detektuju prokrijumičareni nuklearni materijal bi se odmah upalila crvena lampica.

Iako su radioaktivne, šanse da vas banane ubiju radiokativnim zračenjem su gotovo ravne nuli. Morali bi stati ispred 200 oguljenih banana da bi efekat zračenja bio jednak onom na rendgenskom snimku, a tek 20 miliona banana bi izazvalo smrtonosno trovanje radijacijom. Kada bi stali u neposrednu blizinu 500 miliona ogulljenih banana, to bi bilo jednako kao da ste 10 minuta stajali pored nuklearnog reaktora u Černobilu, odmah nakon eksplozije.

3. Banane ne rastu na drveću

Banane ne rastu na drveću. One rastu iz korijenaste strukture koju proizvodi jedna stabljika koja se nalazi iznad tla. Ona je obična višegodišnja biljka, najveća zeljasta cvjetnica na svijetu.

Prema botaničkim definicijama: maline i jagode nisu bobičasto voće, ali zato banane jesu. Botanička definicija bobica je “mesnato voće proizvedeno od jednog jajnika”, a banana savršeno odgovara ovoj definiciji.

 

2. Banana je jedna od prvih biljaka koju su ljudi počeli selektivno uzgajati

Moderna banana se poprilično razlikuje od svog divljeg, skoro nejestivog rođaka (slika iznad). Ona je produkt nekoliko hiljada godina umjetne selekcije i križanja, baš kao i većina voća i povrća u kojem danas uživamo.

Ljudi su počeli sa selektivnim uzgajanjem banana oko 8000 godine prije nove ere. Musa acuminata je jedna od prvih biljaka koju su ljudi pripitomili i počeli uzgajati, i to u jugoistočnoj Aziji i okolnim mjestima (eventualno Nova Gvineja, istočna Indonezija i Filipini). Divlje banane sadrže velike, tvrde sjemenke i vrlo malo mesa. Bez genetske modifikacije do koje se došlo dugotrajnim selektivnim uzgojem, one bi danas bile gotovo nejestive.

 

1. Banane su jedna od najvažnijih namirnica na svetu

Iako se svakodnevno konzumiraju širom svijeta, banane su posebno važne u istočnoj Africi, gdje predstavljaju jedan od glavnih izvora hrane za oko 50% stanovništva. U ovom dijelu svijeta, godišnja potrošnja može biti čak i više od 400 kg po osobi. Banane su, posebno za zemlje u razvoju, jedna od najvažnijih namirnica.

U cijelom svijetu se svake godine pojede više od 100 milijardi banana, što ih čini četvrtim najvećim poljoprivrednim proizvodom, odmah nakon riže, pšenice i kukuruza. One se uzgajaju u više od 130 zemalja diljem tropskog područja, a oko 90% svih banana na svijetu raste na malim farmama i većina ih se konzumira lokalno.

⚠️

Mmedia Mreža magazinski deo je otvorenog tipa i svako ko želi može objaviti članak ili vest. Članci u kojima nije naveden autor objave, mmedia mreža ne može snositi odgovornost za objavljeni sadržaj. U slučaju da naiđete na sadržaj koji iz bilo kog razloga smatrate neprikladnim molimo Vas da nam ga prijavite putem forme na ovom linku.