Strašne priče

Serijski ubica Ed Gin

Edvard Teodor Gin (27. avgust 1906. - 26. juli 1984.) je bio jedan od najozloglašenijih ubica u istoriji Sjedinjenih Država. Posebno bizarna i morbidna priroda njegovih zločina šokirala je svet, iako nikad sa sigurnošću nije utvrđeno dal je počinio više nego dva ubistva za koja je osuđen.

Strašne priče, Hronika | Misteriozne teme | Piše: Drakula 17.04.2017

Edvard Teodor Gin (27. avgust 1906. - 26. juli 1984.) je bio jedan od najozloglašenijih ubica u istoriji Sjedinjenih Država. Posebno bizarna i morbidna priroda njegovih zločina šokirala je svet, iako nikad sa sigurnošću nije utvrđeno dal je počinio više nego dva ubistva za koja je osuđen.

Biografija
Rođen je u državi Viskonsin. Otac, Džordž Filip (1873-1940), bio je nasilni, nezaposleni alkoholičar, a majka, Ogasta, fanatični protestant. Njegova majka je prezirala njihovog oca ali se nije rastajala zbog strogih religijskih uverenja. Majka je posedovala malu prodavnicu i ubrzo nakon njihovog rođenja kupila je farmu u Plejnfildu, koja im je ubrzo postala stalni dom. Nije imao prijatelja, i samo je išao u školu. Vani se nije igrao. Drugi učenici su ga zlostavljali u školi, prvenstveno zbog mucanja. Unatoč tome, bio je dobar učenik, osobito uspešan u čitanju. U dobi od 10 godina, masturbirao je videvši majku i oca kako ubijaju psa. Majka ga je umalo udavila uhvativši ga kako masturbira u kadi. Tada je imao 12 godina. Slabog rasta i pomalo feminiziranog ponašanja mladi Gin je ubrzo postao laka meta za lokalne siledžije. On je postao poznat i po učestlim tikovima pri govoru, nekoj vrsti nesvesnog kezenja, čak i pri ozbiljnim razgovorima. Drugari iz razreda i nastavnici sećaju se i drugih neobičnih Edijevih manira kao što je bilo povremeno smejanje, kao da se smeje nekoj svojoj ličnoj, samo njemu razumljivoj šali. Uprkos njegovom slabom uklapanju u društvo, on je bio savim solidan učenik u školi, a posebno je bio dobar u čitanju.

Smrti članova porodice
Otac mu je umro 1940. od srčanog udara. 1944. njegov brat Henri je poginuo u šumskom požaru. Obdukcija nije bila provedena. Neki su smatrali da ga je Ed ubio, pošto se brat bunio protiv majke i prigovarao Edu da je "mamin sin", ali nije bilo dokaza niti svedoka i optužnica nikada nije podnesena. Majka je umrla 1945. nakon niza srčanih udara. Pored smrti njegovog brata 1944. pod nerazjašnjenim okolnostima, još 6 ljudi je misteriozno nestalo iz gradova La Kros i Plejnfild, drzava Viskonsin, u periodu od 1947. do 1957. godine.

Policijska istraga nestanka lokalne prodavačice Bernise Vorden u Plejnfildu 16. novembra 1957. sumnjala je na Gina da je umešan. Kada su otvorili štalu na njegovoj farmi, otkrili su samo prvo u nizu užasnih otkrića te noći : leš Vordenove. Bila je obezglavljena, i visila je naopačke vezana za članke na rukama i nogama, i torzo joj je bio rasečen i otvoren, kao što se to radi sa ulovljenim jelenima u tom kraju. Krvavi posao je odrađen posmrtno ; upucana je iz blizine iz 22-kalibarske puške.

Pretresom kuce policija je pronašla :

- odsešene glave koje su služile kao ukrasi u spavaćoj sobi...
ljudsku kožu korišćenu za pravljenje lampi i presvlaka za stolice
- lobanje prepravljene u chinije za supu
- ljudsko srce u šerpi na šporetu
- masku za lice napravljenu od pravog ljudskog lica
ogrlicu od ljudskih nokata
- prsluk pravljen od vagina i ženskih grudi ušivenih zajedno

I mnoge druge stvari po kući pravljene od delova tela, uključujući i kaiš ukrašen sa bradavicama.

Iznad svega, Ginova najpoznatija kreacija je bila cela odeća napravljena od ljudske kože uključujući nogavice, ceo torzo (sa grudima) i ukras od štavljene, kozne maske koja je izgledala doslovce kao skroz mumificirana.
Gin je kasnije priznao da je imao običaj da otkopava grobove nedavno umrlih žena srednjih godina za koje je mislio da liče na njegovu majku i da je odnosio tela kući, gde je zašio kožu da bi napravio svoju sablasnu kreaciju. Jedan pisac je opisao Ginovo praktikovanje oblačenja štavljene ženske kože kao "bolesni transvestitski ritual".

Gin je takođe učestvovao u jednom obliku nekrofilije, doživljavajući seksualno zadovoljstvo igrajući se sa odsečenim polnim organima leševa. Gin je poricao da je imao seks sa mrtvim telima koja je iskopavao, objašnjavajuci : "Smrdele su isuviše jako."
Harold Šehter, vodeći ekspert u poznavanju serijskih ubica, je napisao čuveni best-seler o slučaju Ed Gina pod nazivom "Deviant-Izopačen". U ovoj knjizi, on napominje da je šerif Plejnfilda Art Slaj fizički nasrnuo na Gina tokom ispitivanja u stanici udarajući Ginovom glavom i licem o zid. Zbog ovoga Ginovo prvo priznanje je odbačeno na sudu. Slaj je umro od infarkta u 43. godini života malo pre početka Ginovog suđenja. Mnogi koji su ga poznavali su rekli da je bio tolko istraumiran užasom Gionovih zločina i strahom da će morati da svedoči (posebno što se tiče napada na Gina) da je to sve dovelo do njegove prerane smrti. Jedan njegov bliski prijatelj je rekao : "On je bio Ginova žrtva skoro isto tragilna kao da je Gin i njega iskasapio." Istragom je utvrđeno da je tri godine prije ubio i Mary Hogan koja je nađena upucana u vlastitom domu. Ipak, Ed nije proglašen krivim za ubistvo jer je porota procenila da je skroz neuračunjiv, pa je odveden u poznatu psihijatrijsku kliniku na veštačenje. Međutim, jedanaest godina posle psihijatar je odredio da je Ed dovoljno zdrav za suđenje te je ovaj put osuđen na doživotni pritvor u mentalnoj ustanovi. Umro je 1984. godine u 78 godini, nakon čega je njegov grob postao redovita meta vandala, a spomen ploča je čak ukradena početkom ovog veka. Ipak, godinu dana kasnije je pronađena te odnesena u muzej, što dovoljno govori da je Ed postao svojevrsna zvezda usprkos zverskim stvarima koje je radio! Serijski ubica Ed Gin je bio inspiracija za mnoge horor filmove "Psiho", "Teksaški masakr motornom testerom" i "Kad jaganjci utihnu". Osim ovih kultnih filmova Gin je inspirisao i negativce u manje poznatim delima poput "Kuća 1.000 leševa", "American Horror Story: Asylum" i drugim.

⚠️  Mmedia Mreža magazinski deo je otvorenog tipa i svako ko želi može objaviti članak ili vest. Članci u kojima nije naveden autor objave, mmedia mreža ne može snositi odgovornost za objavljeni sadržaj. U slučaju da naiđete na sadržaj koji iz bilo kog razloga smatrate neprikladnim molimo Vas da nam ga prijavite putem forme na ovom linku.